Recikliranje biootpada

biootpad

DEFINICIJA

BIOOTPAD predstavlja kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad te čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada. Biootpad je ujedno vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta i to postupkom kompostiranja.

  • Kuhinjski otpad: razni ostaci hrane, ostaci voća i povrća, ljuske od jaja, talog kave i sličan otpad.
  • Vrtni ili zeleni otpad sadrži ostatke cvijeća, grana, trave, živice i druge slične ostatke.

KOMPOSTIRANJE (KOMPOST) biološka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao konačni proizvod kompost – humus (lat. compostium – gnojivo od biljnog otpada i zemlje).

KOMPOSTIRANJE (KOMPOST) predstavlja najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada! To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko doba.

 

PODRUČJA PRIMJENE KOMPOSTA

  • Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće (voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti, prehrambena industrija, ugostiteljstvo i dr.).
  • Biootpad se koristi i za proizvodnju bioplina. Bioplin je ekološko biogorivo koje je moguće koristiti za proizvodnju električne energije i/ ili kao pogonsko gorivo u vozilima, te predstavlja zamjena za benzin. Važno je naglasiti da se time manje onečišćuje zrak i ne pridonosi emisiji stakleničkih plinova.

 

KAMO SA BIOOTPADOM?

Biootpad nije smeće !

Kako biste uvidjeli važnost i izuzetne pogodnosti pravilnog odlaganja biootpada i kompostiranja, osvijestili sebe i svoje bližnje te u konačnici napravili iskorak prema očuvanju okoliša, odabrali smo za Vas 3 najčešća scenarija odlaganja biootpada!

 

NAJČEŠĆI SCENARIJI ODLAGANJA BIOOTPADA

  • SCENARIJ 1:

    Velika većina stanovništa, da li zbog neznanja, neinformiranosti, pomanjakanja svijesti ili nebrige za okoliš, biootpad u vlastitom kućanstvu NE ODLAŽE ODVOJENO, već ga odlaže u posude za smeće – zajedno sa ostalim kućnim (komunalnim) otpadom. Iste posude kasnije se prazne u kontejnere-mjesta predviđena za odlaganje običnog kućnog (komunalnog) otpada čime biootpad završava na komunalnim odlagalištima te stvara plin metan koji u dodiru sa zrakom može izazvati požar ili eksploziju na odlagalištu. Biootpad odložen na komunalnim odlagalištima nepotrebno zauzima prostor namjenjenom ostalom otpadu te time samo povećava problem prenatrpanosti odlagališta/deponija u RH.

  • SCENARIJ 2:

    Biootpad odvajamo zasebno od ostalog kućnog (komunalnog) otpada tako što ga odlažemo u posebne posude koju smo prenamijenili za odlaganje biootpada. Sadržaj posude – odvojeni biootpad kasnije odlažemo u spremnike SMEĐE BOJE koji su najčešće postavljeni uz stambene objekte. Odvajanjem biootpada od kućnog otpada omogućavamo komunalnom poduzeću – sakupljaču da preuzme biootpad te da ga odvozi u kompostanu gdje će ga zbrinuti na pravilan način. Ukoliko u blizini Vašeg mjesta stanovanja nema spremnika smeđe boje za odlaganje biootpada, odvojeno skupljeni biootpad građani mogu osobno donijeti ukompostanu ili reciklažno dvorište (predviđeno za manje količine biootpada).

  • SCENARIJ 3:

    Odlučili smo kompostirati!!! Biootpad odvajamozasebno od ostalog kućnog (komunalnog) otpada tako što ga odlažemo u posebne posude koju smo prenamijenili za odlaganje biootpada. Kada skupimo dovoljnu količinu biootpada isti odlažemo u prethodno napravljeno kompostište – komposter (mjesto predviđeno za odlaganje biootpada i kompostiranje) te za 9-12 mjeseci dobijemo potpuno besplatno odlično organsko gnojivo te ostvarujemo uštedu na kupovanju umjetnog gnojiva ili zemlje za cvijeće.

ZAKLJUČAK:

Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad. Prikupljeni ostaci  nisu smeće, već su visokovrijedna sirovina za proizvodnju komposta!

 

 

ODVOJENO SKUPLJANJE BIOOTPADA (KOMPOSTA)

Na odlagališta u Hrvatskoj odloži se 96% proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada, a do 2014. godine se udio treba smanjiti na 75% masenog udjela proizvedenog 1997. godine.

Biootpad se sakuplja odvojeno i odlaže prema posebnom postupku.

09-0206Biootpad odvajamo zasebno od ostalog kućnog (komunalnog) otpada na način da unutar vlastitog kućanstva unaprijed pripremimo  posebnu posudu (kantu, koš, spremnik) koja će nam poslužiti samo za odlaganje biootpada. Sadržaj posude – odvojeni biootpad kasnije odlažemo u spremnike SMEĐE BOJE koji su najčešće postavljeni uz stambene objekte. Odvajanjem biootpada od kućnog otpada omogućavamo komunalnom poduzeću – sakupljaču da preuzme biootpad te da ga odvozi u kompostanu gdje će ga zbrinuti na pravilan način.

Odvojeno skupljeni biootpad građani mogu osobno donijeti  u kompostanu ili reciklažno dvorište (predviđeno za manje količine biootpada).

Moguće je organizirati prigodne akcije skupljanja biootpada(božićna drvca, otpalo  jesensko lišće, proljetna i zimska rezidba).

U kućanstvima biootpad treba odlagati u posude od oko 10  l, s poklopcem, te prazniti ih barem jednom u 3 dana. U smeđe spremnike dozvoljeno je odlagati: kuhinjski, vrtni ili zeleni otpad i ostali biootpad.

Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad. Prikupljeni ostaci  nisu smeće, već su visokovrijedna sirovina za proizvodnju komposta! Preporučljivo je da se biootpad biološki obrađuje na mjestu nastanka.

Ukoliko postoji mogućnost za kompostiranje u vlastitom vrtu / vrtnom komposteru, koristite otpad iz kuhinje ili vrta poput: voća, povrća, vrećica za čaj, ostatke kave, kao i lišće i otpad iz vrta.

 

ZAŠTO KOMPOSTIRATI ?

compost_cycleViše od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad. Proizvodnja komposta odvija se prema prirodnim procesima te omogućava efikasno uklanjanje biootpada i proizvodnju izuzetno kvalitetnog prirodnog gnojiva.

Kvalitet komposta se mjeri sa kvalitetom humusa, koji nastaje u šumi gdje se dešavaju slični prirodni procesi.

Ukoliko se biootpad odlaže na odlagališta on stvara plin metan koji u dodiru sa zrakom može izazvati požar ili eksploziju na odlagalištu.

 

 

 

1. ŠTITIMO OKOLIŠ I ČUVAMO VRIJEDNE PRIRODNE RESURSE

  • Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu smeća koje se odlaže na deponiju te time pridonosimo rješavanju  problema zaštite okoliša Republike Hrvatske.
  • Kompost poboljšava strukturu tla i spriječava njegovo isušivanje.
  •  Kompostiranjem uspostavljamo prirodni kružni tok tvari u prirodi.
  • Skupljanjem biootpada, odnosno njegovim odvajanjem od ostalog otpada smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta, smanjujemo stvaranje staklenickog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te ujedno smanjujemo opasnost od požara!
  • Upotrebom komposta Izbjegavamo nepotrebnu upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka, životinja.
  • Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, te održavamo i poboljšavamo plodnost zemlje.

2. ŠTEDIMO NOVAC

  • Kompost je kvalitetnije organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!
  • Uporabom komposta ostvarujemo uštedu na kupovanju umjetnog gnojiva ili zemlje za cvijeće.

OSTALI POZIVITVNI UČINCI KOMPOSTA

  • hrani biljke
  • osigurava prozračnost tla
  • zadržava vodu
  • pogoduje rastu korjenitog bilja.

Znate li da: “Kompostiranjem, tročlana obitelj može smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od osmine tone godišnje?!”

 

ŠTO KOMPOSTIRATI?

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Kvalitetan kompost možemo dobiti na način da dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala.

close

KOMPOSTIRATI SMIJEMO:

KUHINJSKI OTPAD: ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha i/ili peciva, listovi salate, kelja, blitve i sl.,otkos trave i živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, korov, kora i sl.,kora drveta, borove iglice, kosa, dlaka, slama, piljevina, papirnate maramice, manje količine ostataka hrane umotanih u kuhinjski papir…

VRTNI – ZELENI OTPAD i OSTALI BIOOTPAD. Osim toga u kompost možemo umiješati: papirnate kutije za jaja, ljuske od jaja i kamenu prašinu.

close

KOMPOSTIRATI NE SMIJEMO:

novinski papir i časopise u boji, plastiku, metal, staklo, lijekove, vrecice iz usisavaca za prašinu, papirnate pelene, pepel od ugljena, odjeću i obuću, cigarete, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo bojano ili lakirano, papirnati  i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom,benzinom,uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, tekući ostaci hrane, mliječni proizvodi, ulja i masti, ambalaža, guma, opasni otpad.

NAPOMENA

  • Ostaci crnogorice se zbog sadržaja smole sporo kopostiraju tako da treba umješati malu količinu.
  • Kora agruma, limuna posebice, usporavaju kompostiranje, stoga ih treba umješati u maloj količini.
  • U kompost se nesmiju stavljati zaraženi i bolesni dijelovi biljaka i korova.
  • Izbjegavati meso, kosti i mliječne proizvode jer privlače ostale životinje i uzrokuju neugodne mirise.

 

 

GDJE KOMPOSTIRATI?

Ovisno o raspoloživom prostoru, odnosno prostoru u kojem boravite i živite, kompostirati se može u STANU ili u VRTU (ostale mogućnosti kompostiranja: voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti, prehrambena industrija, ugostiteljstvo i dr.)

 

KOMPOSTIRANJE U STANU (BALKONU)

Hungry_bin_balcony-lowUkoliko želite kompostirati U STANU, najidealnije mjesto je svakako balkon. Kompostište ne zahtjeva te ne zauzima puno prostora (već i jedan m2 je dovoljno), pa su stoga i balkoni od svega nekoliko kvadrata itekako pogodni za kompostiranje. Kompostište možete napraviti sami (više pročitajte u tekstu KAKO KOMPOSTIRATI) ili možete kupiti specijalni komposter koji nude specijalizirane trgovine.

Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete povjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu!

 

Ukoliko na vašem balkonu stvrano nema mjesta za komposter, garaža je također pogodno mjesto na kompostiranje!

 

KOMPOSTIRANJE U VRTU 

plant-growingUkoliko želite kompostirati u vrtu (dvorištu), znajte da kompostište treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri čemu će krošnja štititi kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju. Ako se nema takvog mjesta u vrtu može se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za zrak a nepropusna za vodu.

Na mjestu odabranom za kompostište ne smije se skupljati voda,teren treba biti po mogućnosti pomalo nakošen. Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode. Najbolji položaj za kompostIšte je onaj koji je udaljen od kuće u blizini biljaka, na kojima ćemo ga primjenjivati.

Tlo na kojemu planiramo kompostište mora biti dobro ocjedito te zaštićeno od jakog vjetra  blizu izvora vode, kako bi ga za suha vremena mogli primjenjivati.

 

KADA KOMPOSTIRATI?

Kompostirati možemo tijekom cijele godine.U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

Kompostirati se može i treba nastaviti i u zimskom razdoblju:

  • baciti zelene ostatke voća i povrća u kantu za smeće samo zato što je temperatura niska bilo bi greška, posebice ako smo već započeli kompostiranje,
  • kako bismo i zimi mogli pravilno slagati kompostnu hrpu potrebno je u jesen napraviti rezervu suhog usitnjeog drveta, suhog lišća, što će se koristiti za miješanje mekim ostacima voća i povrća iz kuhinje,
  • procesi u kompostnoj hrpi teku dosta sporije zimi. Mikroorganizmi (bakterije i gljivice) svojom aktivnošću stvaraju toplinu, tako da se i pri vanjskim temperaturama ispod nule, u kompostnoj hrpi može zabilježiti temperatura od 40-50ºC. Tek pri dužem razdoblju niskih temperatura privremeno prestaju procesi razgradnje u kompostu,
  • procesi razgradnje ponovo će započeti čim prođu niske temperature i vanjska temperatura poraste iznad nule. «Pomagači» u kompostu, razne bube, stonoge i ostali «razgrađivači», također miruju tjekom zime, a kompostne gliste se povuku u sredinu kompostne hrpe ili dublje u zemlju,početkom proljeća i radova u vrtu ponovo će oživjeti i bogat život u kompostnoj hrpi, te nastaviti proces započet u jesen.

Savjet: Ako već kompostirate i imate malo starog, zrelog komposta, dobro ga je dodati u novu hrpu, kako bi proces razgradnje prije započeo. Krupnije ostatke kod prosijavanja komposta također je dobro umiješati u svježu hrpu, to je tzv. cijepljenje.

 

KAKO KOMPOSTIRATI?

compost-kitchenBilo da kompostiramo u stanu, vrtu ili  nekoj drugoj lokaciji, moramo prije samog kompostiranja moramo odrediti točno mjesto smještaja kompostišta kompostera) te NAČIN KOMPOSTIRANJA.

Kompostište možemo izraditi sami ili kupiti već gotovu posudu (spremnik) – komposter u specijaliziranih trgovinama.

 

Zapamtite: Kompostiranje započinje u KUHINJI !

 

Dakle, kompostirati možemo:

KOMPOSTIRANJE U HRPI

Kompostirati možemo u hrpi koja može biti: slobodnostojeća, ograđena drvom, žicom, ciglom …

SLOBODNOSTOJEĆA HRPA

deloindom_bio_3_letni_komp

Slobodnostojeća hrpa

Najjednostavnije način kompostiranje je u hrpama. Hrpa bi trebala biti visoka oko 1 -1,5 m i isto toliko široka, a dužina hrpe zavisi od količine materijala kojeg imamo na raspolaganju. Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu, lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego komposteri od dasaka ili kante za kompostiranje.

 

 

 

OGRAĐENA HRPA

14b7via

Kompostište – Hrpa ograđena drvom

U domaćinstvu s malim brojem članova domaćinstva s malom okućnicom, obično nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe, pa biootpad možemo smijestiti u kompostere koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. Tako štedimo prostor, a vrtu i kompostištu osiguravamo uredan izgled. Za ovakav način kompostiranja u vrtu moramo predvidjeti površinu od najmanje 3 – 4 m2. Komposteri od dasaka ili žice mogu imati i do 2-3 pregrade. Kada napunimo prvu, nastavljamo sa punjenjem sledeće pregrade.

Kompostište – Hrpa ograđena žicom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SPREMNICI ZA KOMPOSTIRANJE (KOMPOSTERI)

Gotova kompostišta, spremnike za kopostiranje (kompostere) možete kupiti u specijaliziranim trgovinama. Komposteri ovog tipa veoma su pogodni za kopostiranje u stanovima (na balkonima, u garažama) zbog relativno malih dimenzija. Dolaze u različitim oblicima, veličinama i materijalima izrade. Ako je vrt malen, te nemamo mjesta za kompostiranje u hrpama ili u spremištima koje smo sami načinili, rješenje je u specijalnoj posudi – komposteru koji se može držati i na balkonu ili u garaži.

Kućnii komposter – plastični

 

 

Vrtni komposter – plastični

Vrtni komposter – plastični

Umjesto da kupujemo kompostere, možemo ih izraditi i sami na način da od starih metalnih ili plastičnih bačvi izbušimo otvore za provjetravanje. Ovakve posude moraju biti bez dna kako zbog drenaže, tako i zbog prodora mikroorganizama, glista i insekata u kompost. Radi lakšeg uzimanja gotovog komposta bačva se može postaviti na nekoliko cigli, drvenih greda ili se može napraviti otvor pri dnu.

Ručno izrađen komposter

Ručno izrađen komposter

 

 

 

 

 

KOMPOSTIRANJE U STANU

PRIMJER 1: KOMPOSTIRANJE NA BALKONU

Kompostiranje u privatnim dvorištima i vrtovima zauzima vrlo visoko mjesto na ljestvici vrednovanja  korisnih ostataka  koji nastaju u domaćinstvu. No, što kada nemamo dvorište i vrt? Živimo u stanu s balkonom i  željeli bismo kompostirati? U tom slučaju  rješenje je  kompostiranje na balkonu.

Potreban materijal:

  • plastična posuda ( bure ili kanta   75 – 100 litara )
  • podložak  dovoljno velik da u njega stane posuda
  • dvije jače drvene letve
  • škare za orezivanje
  • trozube  vrtne  grabljice
  • usitnjeni komadići drveta – sječka, suho lišće, usitnjeni karton

Priprema posude
Na dnu posude izbušite okrugle rupe promjera do 2 cm. Na podložak stavite drvene letvice i na njih položite pripremljenu posudu.

Priprema posude za kompost

Priprema posude za kompost

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Priprema komposta

Postupak  je isti kao i kod klasičnog kompostiranja u vrtu: materijal usitniti – izmješati – održavati vlažnim – pokriti.
Za početak, na dno posude  stavite sloj grančica, lišća i komadiće kartona , visine oko 15 cm.
On služi za prozračivanje odozdo, a osim toga upija eventualnu ocjednu tekućinu. Na grančice stavite usitnjeno drvo – sječku.
Sada možete dodavati usitnjene  ostatke povrća i voća iz kuhinje koje dobro izmješajte sa sječkom. Po potrebi možete dodati vode kanticom za polijevanje ili prskalicom, što ovisi o materijalu koji stavljate. Ljubenice, dinje i rajčica su već sami po sebi dovoljno vlažni.
Kod svakog dodavanja ostataka iz kuhinje, stavite isto toliko usitnjenog drveta ( sječke) i dobro izmješajte. Filter za kavu iskidajte, kao vrećice čaja. Ljuske jaja zdrobite.

Oprez!

Kod prevelike vlažnost dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Kod nedostatka vode, nasuprot, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu „raditi“ bez vode.
Materijal mora uvijek biti vlažan poput iscijeđene spužve.

Pridržavate li se osnovnih pravila kompostiranja: usitniti-izmješati-održavati vlažnim- pokriti, ubrzo ćete  imati svoj vlastiti  kompost – hranu za vaš vrt, cvjetnjak i travnjak.

IZVOR ORIGINALNOG ČLANKA: UDRUGA CENTAR ZA KOMPOST OSIJEK – BILTEN BROJ: 91 – Svibanj 2011.

 

PRIMJER 2: KOMPOSTIRANJE NA BALKONU

stainless-steel-compost-keeperJeste li se ikad upitali koliko mjesta zauzima kuhinjski otpad u vašoj kanti za smeće? Nekima je to zadnja stvar na svijetu, ali mene je to stvarno počelo mučiti kako mi se obitelj povećavala. Kuhanje je moja svakodnevnica, a uz kuhanje uvijek ima nekakvih ostataka hrane. Neko sam vrijeme pokušavala doznati gdje bih, na svoju ruku,  mogla dostaviti biootpad iz kućanstva u neku kompostanu, ali bez uspjeha i nakon milijun telefonskih poziva napokon sam odustala. Onda se pojavio tračak nade i novi zakon o otpadu, ali malo mi je bilo previše čekati još godinu dana. Kako mi roditelji žive na selu povremeno sam k njima odvozila biootpad u njihovu kompostanu. Zadnje što sam poduzela, a zapravo sam trebala prvo napraviti, bila je izrada balkonske kompostane. I sad će netko pomisliti kako je ovo već opće poznata stvar i bla bla bla. Poznate li koga da ima kompostanu na balkonu? Oni koji znaju, daju mi nadu da ipak ima ljudi koji se brinu za Zemlju, a time i za sebe, a oni koji ne znaju ovdje mogu dobiti informaciju iz prve ruke i odlučiti bi li pokušali takvo što.

Nacrt za kompostanu su mi proslijedili dobri ljudi s Recikliranog imanja-Vukomerić, ostalo je bila stvar dobre volje i kakvog takvog sigurnog baratanja bušilicom. Želim naglasiti jednu bitnu stvar: ako se držite pravila da ostatke mesa, ulja, veće količine mlijeka i tekućina  ne stavljate u kompost neće biti neugodnih mirisa, tipičnih za kante za smeće.

Evo što vam treba:

  • 1 kanta s poklopcem 20-25 litara zapremine
  • bušilica ili alat kojim ćete na kanti izbušiti rupe
  • hrpica kamenja
  • drvena barijera (moju barijeru glumi plastični podmetač za tegle za cvijeće)
  • podložak za kantu, ako nešto počne curiti van kroz rupice

Balkonska kompostana

Balkonska kompostana

Na poklopcu izbušite rupe, isto to učinite pri dnu kante (ali ne i na dnu da tekući dio ne iscuri van), na dno kante stavite kamenje da prekrije 5-10 centimetara dna (u visinu),  na to postavite drvenu rešetkastu barijeru (ili onaj prije navedeni plastični podložak na kojemu isto treba izbušiti rupe). I to je to, kompostana je gotova.

 

 

 

Moja je kompostana postavljena na balkon prije skoro 3 mjeseca, i priznajem bila sam skeptična. Ni sama ne vjerujem kojom se brzinom svi ti prije otpisani ostaci pretvaraju u fino organsko gnojivo koje ću kasnije iskoristiti u svom balkonskom vrtu. Napominjem da moj balkon ima doslovno 4 kvadrata, a na njemu se u ovom trenu nalaze tegle s biljkama, kompostana, stolić i dječji bazen za namakanje nogica na +40, znači ima mjesta za sve i ne treba vam balkon od pola hektara.

Imam kompostanu, što dalje?

Svaki put kad vam ostane nešto od hrane, posebno ono što je sirovo (kora krumpira, banane, ostaci mrkve, salate, jabuke…) stavite u kompost i to je to. Povremeno malo preokrenite da se prozrači jer ovo je aerobni postupak, znači treba mu zrak. Dobro je i povremeno pomiješati malo zemlje i odvojiti kompost koji je završio proces, tako stvarate mjesto za nove optatke. Imala sam privilegiju udomiti ekipicu nekih muhica koje su se neko vrijeme razmnožavale u kompostu i hranile se njime (i to pomaže razgradnji). Dobro je ako možete nabaviti koju kalifornijsku crvenu  gujavicu (Eisenia foetida), one ubrzavaju cijeli proces, no to nisu one obične gujavice (Lumbricus terrestiris) koje izmigolje iz zemlje  nakon kiše. Kalifornijske su nešto manje i crvenije, ali glavno obilježje je što podnose više temperature pa mogu živjeti u kompostani. Prilikom razgradnje tempertura u kompostani raste, a to je pogubno za obične gujavice.

I na kraju, što s kompostom?

Kompost se koristi kao fino organsko, potpuno prirodno, gnojivo i to po najboljem principu priroda dala-priroda uzela natrag, nema nikakvih kemijskih i umjetnih dodataka, dakle nema ni narušavanja prirodne  ravnoteže. Ako na balkonu, vrtu  ili u stanu uzgajate cvijeće, povrće, voće ili začinsko bilje vlastiti kompost će vam dobro doći da prihranite biljke prilikom sadnje, sjetve ili presađivanja. Ako kompost pomiješate s vodom i procijedite kroz krpu možete dobivenu otopinu koristiti kao tekuće gnojivo. Onaj tekući dio koji se iscijedi preko kamenja na dnu također se pomiješan s vodom može koristiti kao tekuće gnojivo za prihranu biljaka.

Ovo je malo prljav i nekima gadljiv posao. Prije organskog otpada krenula sam s odvajanjem papira i plastike. Kad se na kraju sve zbroji, kanta za otpad, koji se nema gdje reciklirati, stoji prazna i treba mi cijeli tjedan da je napunim do pola, a to je onaj dio koji ćemo plaćati kad novi Zakon o otpadu stupi na snagu, što znači da se recikliranje itekako isplati.

IZVOR ORIGINALNOG ČLANKA: Portal Index.hr, Naslov članka: Kamo sa biootpadom u stanu?, Autor: Maja Knepr Šegina, 6. srpanj 2012.

 

KOMPOSTIRANJE U VRTU

POSTUPAK

  • 1. Sav materijal usitnimo (približno na velicinu palca) kako bi se lakše razgradio!
  • 2. U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) te biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost).

BIOOTPAD BOGAT DUŠIKOM (50%):

  • ostaci voća i povrća
  • kore voća i povrća
  • talog kave i čaja
  • pokošena trava
  • korov i ostaci biljaka iz vrta
  • uvenulo cvijeće

BIOOTPAD BOGAT UGLJIKOM (50%):

  • lišće
  • usitnjeno suho granje
  • slama i sijeno
  • ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze
  • hoblovina i piljevina
  • iglice četinara

  • 3. Materijal odložimo na hrpu koju također možemo ograditi žicom, drvom ili ciglom. Na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja kako bi se omogućilo prozračivanje. Kompostnu hrpu zaštitmo od utjecaja sunca i oborina nadstrešnicom ili slamom (izbjegavati upotrebu plastičnih ili najlonskih vreća i prekrivača !!).
  • 4. Hrpu treba povremeno (bar jedanput – mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje. Kompostnu hrpu nesmijemo nikad zbijati jer je zrak neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu te spriječava pojavu neugodnih mirisa.
  • 5. Povremeno treba provjeravati vlažnost komposta na način da u šaku uzmemo dio kompostnog materijala i lagano ga stisnemo. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osijeća vlažnost, nedostaje vode. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.
  • 6. U trenutku kada kompost postaje rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris „šumske zemlje“, umiješamo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (prosječno vrijeme procesa jest nakon 9-12 mjeseci).

IZVOR ORIGINALNOG ČLANKA: UDRUGA ODRAZ.

 

PRIMJER 2: KOMPOSTIRANJE U VRTU

a2bq4jSvi organski otpatci iz kuhinje i vrta mogu se kompostirati. Priroda ništa ne odbacuje. Nigdje se ne gubi organski  materijal. O tome bismo svi trebali misliti već kad nešto kupujemo. Svi predmeti od prirodnih materijala kad se “istroše” mogu završiti u kompostu. A što  radimo s plastikom i ostalim nerazgradivim otpatcima? Stvaramo deponije otpada koji zagađuje okoliš. Zato se bio-vrtlar odlučuje za suradnju s prirodom.

Poznato je više metoda kompostiranja.  Postoje cijela postrojenja u kojima se vrlo brzo dobiva zreli kompost, ali postoji i  vrlo jednostavan način kompostiranja.

Kompostište ćemo smjestiti u blizini živice ili pod neko  stablo  uz rub  povrtnjaka, koje mu osigurava hladovinu.   Najprije se prikupljaju različiti otpatci na hrpu (ostaci stabljika zeljarica, grančice loze i drugog voća) i kad  ih ima  dovoljno slaže se kompostna hrpa. Dobro je da u hrpi bude dosta mješovitih kuhinjskih otpadaka, što poboljšava kvalitetu komposta. Tu su osobito važne ljuske od crvenog luka koji posebno privlači gujavice. Doljnji drenažni sloj radi se od grubljih otpadaka. Sve ostalo treba usitniti učemu nam može pomoći  “komposter” na traktorski ili električni pogon.
Za male se vrtove preporučuju mala ograđena kompostišta, a danas čak postoje i posude u kojima  kompostiramo manje količine otpadaka.

Praktične  su ograde u obliku slova L od starih dasaka koje dobro podupiru kompostnu hrpu, a možemo joj prići sa dvije strane čak i traktorom.

Kompostnu hrpu slažemo ovako:

  • Na zemlju se stavi sloj grubih otpadaka u debljini 10 cm.
  • Na taj sloj stavljamo izmiješane usitnjene otpatke – 20 cm
  • Sve se posipa tankim slojem vapna.
  • Može se dodati oko 10 cm nezrelog stajnjaka. Ako nemamo stajnjaka uspješno će ga zamijeniti sjeckane koprive, gavez, kamilica, odoljen, stolisnik i drugo ljekovito bilje, ali u tankom sloju.
  • Po cijeloj površini se posipa 2 cm vrtne zemlje ili još  bolje zrelog komposta.
  • Sve se lagano izgazi (Ne sabijati, radi dovoda zraka).

Slojeve slažemo dok ne potrošimo sav materijal za kompostiranje. Složenu hrpu pokrivamo slamom, pokošenom travom ili ostacima soje ili graha.

Ako se hrpa slaže po suhom vremenu dobro je slojeve  zalijevati mlakom  vodom, a još bolje gnojnicom od koprive  ili gaveza. I kasnije treba paziti da kompostna hrpa bude stalno vlažna. Nakon nekoliko dana (ako je vrijeme toplo) počinje raspadanje i vidi se para iznad hrpe. U sredini hrpe  razvija se toplina i do sedamdeset  stupnjeva celziusa što uništava štetnike, bolesti  i sjeme  korova  koji se također nalaze u otpacima.
Kompostiranje možemo  ubrzati dodatkom aktivatora  od kvasca (germe). Razmutimo jednu kockicu kvasca u 10 l mlake vode, dodamo malo šećera i time jednom u dva tjedna zalijevamo kompost “špric” kantom. Na nekoliko mjesta u hrpi dobro je izbušiti rupe u koje ulijemo aktivator, što će još više ubrzati proces sazrijevanja komposta. Može se povremeno zalijevati i razrijeđenom gnojnicom od koprive i gaveza.

Nakon nekog vremena kompostna se hrpa vidno smanji. Sada  glavnu ulogu preuzimaju gujavice i mikroorganizmi. Kompost je gotov  kad se pretvori u smeđi humus koji miriše na šumsko tlo i kad u njemu gujavice više nemaju hrane, pa ga napuštaju. To može biti već  nakon osam tjedana ako su svi otpaci bili ravnomjerno usitnjeni, a  temperatura zraka i vlaga hrpe optimalni. Budući da je teško postići idealne uvjete,  kompost koji složimo u proljeće može se koristiti za gnojenje gredica ili polja u jesen, a kompost od jeseni u proljeće. Još je bolje ako nakon pola godine kompost “okrenemo”(presložimo u novu hrpu), i ostavimo još pola godine da potpuno sazori.
Za gnojenje cijele površine gredice kompost ne trebamo posebno prosijavati (jedino  ako u njemu ima  puno grubih  nerazgrađenih otpadaka). Treba ga posipati po gredici, lagano izmiješati sa zemljom i gredicu pokriti -”malčirati”.
Međutim, za uzgoj  presadnica, gnojenje  direktno u sjetvene jarčiće ili za pokrivanje sjemena, zreli kompost treba  prosijati na grubo sito.

VAŽNO: Prilikom prosijavanja komposta, a posebice kad iznosite  na gredice neprosijani kompost, obratite pozornost na eventualne crve (larve zemljišnih štetočinaca) i grčice hrušta, koji će vam podgristi biljčice, ako ih stavite na gredicu zajedno sa kompostom. Larve hrušta i rovca imaju jako žutu glavu, a pojavljuju se  i sivi crvi oko 2 cm dužine i 2 do 3 mm debljine. Gujavice ili gliste su crvene ili roza i obićno su tanke i dugačke. One su korisne i slobodno ih stavljajte na gredicu.

IZVOR ORIGINALNOG ČLANKA: Članak “Kompost”. gđa. Zlata Nanić, internet stranica U skladu s prirodom.

 

PRIMJER 3: KOMPOSTIRANJE U VRTU

Ako imamo vrt i odlučimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz praktičnih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog otpada. Površina koju će zauzeti kompostište ovisi o veličini vrta i okućnice, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4m2 . U nastavku dajemo primjer kompostiranja organskog otpada u kućanstvu s malim vrtom.
Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvenastog otpada iz vrta (lišće, suho pruće, usitnjeno granje, grančice) i drugi slični suhi otpad (piljevina, iverje…). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju (na slici je za tu svrhu predviđen spremnik 1).
Na mjestu određenom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, grančice, iverje).
Prva hrpa je privremena hrpa

Spremnici za kompostiranje

Spremnici za kompostiranje

(2): na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno). Pritom ga uvijek miješamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i spriječilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3 mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. načinimo konačnu kompostnu hrpu (3) koju ostavimo da dozrijeva. Pritom provjerimo vlažnost materijala, pobrinemo se za prozračnost, hrpu pokrijemo (opširnije upute o uspješnom kompostiranju nalaze se u nastavku). Kompostiranje teče dalje tako da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opisani način, na istom mjestu (privremena hrpa 2). Najkasnije poslije tri mjeseca materijal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva (3). Poželjno je prethodno rastresti materijal na hrpi 3, a tek onda na njega položiti novi materijal s hrpe 2 i to tako da ih međusobno ne miješamo. Hrpu pokrijemo i ostavimo da dozrijeva. Opisani način kompostiranja pogodan je za kućanstva s malim vrtom.

U kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, velike količine organskog otpada omogućuju da se odmah složi konačna slobodnostojeća hrpa, a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona produžuje ili se načini nova kompostna hrpa. Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle,o veličini vrta i domaćinstva, o količini organskog otpada,o površini koju imamo na raspolaganju za kompostište, itd.

Kompostna hrpa

Kompostna hrpa

Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura), nakon 6 – 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

IZVOR ORIGINALNOG ČLANKA: lerotic.de

 

 

 

ČIMBENICI I RADNJE KOJI UTJEČU NA KVALITETU KOMPOSTA

 

VLAŽNOST

Optimalna vlažnost veoma je važna za razgradnju biootpada. Ako kompostna hrpa sadrži previše vlage, dolazi do truljenja, dok premalo vlage zaustavlja procese razgradnje i pogoduje stvaranju plijesni. Zato je važno:

  • Pravilno odabrati odgovarajuće mijesto za kompostiranje i obezbijediti vodopropusnu podlogu.
  • Suhi materijal za kompostiranje bi trebalo navlažiti.
  • U toku zime kompost štititi prekrivanjem od pretjerane vlage, a ljeti od isušivanja. Kompostnu hrpu moramo zaštititi materijalom koji propušta zrak, a zadržava vlagu, (tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, kartonom).
  • Vlažnost kompostne hrpe možemo provjeriti na slijedeći način: iz dubine hrpe treba uzeti nešto kompostnog materijala. Kompostni materijal mora biti vlažan poput iscijeđene spužve. Drugim riječima, kad ga stisnemo u šaku, iz njega se ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja šake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu.

 

PROZRAČNOST KOMPOSTNE HRPE

Dobra prozračnost pridonosi boljem zagrijevanju i bržoj razgradnji organskog materijala.

  • Prethodno navedeni uvijeti vezani za podlogu, otvore za provjetravanje moraju se poštivati
  • Neophodnu prozračnost i rastresitost kompostne hrpe osiguravamo i miješanjem krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog, suhog i vlažnog materijala.
  • Rastresanje kompostne hrpe takođe doprinosi boljoj prozračnosti. Ako smo hrpu načinili pazeći na uravnoteženo mješanje materijala, preokretanje nije nužno, ali je korisno. Hrpu preokrenemo posijle tri mjeseca, ili najkasnije kad primjetimo da se vidno slegla. Prilikom preokretanja pazimo da materijal koji je bio na dnu hrpe dođe na vrh, a onaj s rubova hrpe u sredinu i obrnuto. Tako ćemo sav materijal temeljno izmješati i prozračiti, a usput ga po potrebi možemo i navlažiti. Ako otpatke odlažemo onako kako nastaju, rastresanje se mora obaviti češće, tj. najmanje jedanput mjesečno.
  • Kompostiranje u rupama u tlu nije dobro jer će se zbog nedostatka kisika i velike vlage stvarati neprijatni miris.

 

TEMPERATURA

U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura može dostići 50 – 70°C. Zagrijavanje komposta važno je jer se tako uništava sijeme korova, uzročnici bolesti, itd. Jedan od čimbenika koji uttječu na temperaturu je i volumen kompostiranog materijala –  hrpa mora biti visoka barem 80 -100 cm, te barem toliko široka i dugačka. Važno je da se i ovdje držimo pravila o miješanju kuhinjskog (zelenog, vlažnog) i vrtnog (suhog, drvenastog) otpada. Naime, ako na hrpu bacamo samo kuhinjski otpad, ne možemo očekivati dobre rezultate. Važno je, da također, češće rastresemo, provjerimo vlažnost i, naravno, pokrijemo kompost.

 

USITNJAVANJE MATERIJALA

Materijal za kompostiranje treba usitniti, što više, to bolje. Naime, mikroorganizmi lakše obrađuju materijal na ranjenim, tj. otvorenim mjestima. Osim toga, sitniji materijal lakše se miješa i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje. Stoga kuhinjski biootpad usitnimo već u kuhinji
(npr. ljuske jaja treba zgniječiti, koru voća i povrća izrezati ili usitniti u male komadiće, itd.). Otpad iz vrta ( lišće, granje, biljke…) usitnimo škarama ili sjekiricom na duljinu od oko 5 cm ili još sitnije. U domaćinstvima s velikom okućnicom i velikim količinama zelenog otpada (granje i sl.) posao usitnjavanja uvelike olakšava motorna sjeckalica.

 

POKRIVANJE KOMPOSTNE HRPE

Pokrivanje kompostne hrpe

Pokrivanje kompostne hrpe

Mikroorganizmi u kompostu su živa bića prilagođena životu u tlu te stoga osjetljiva na svjetlo. Zato kompost pokrivanjem štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja.

Kompostnu hrpu moramo zaštititi materijalom koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, kartonom ili pak specijalnom pokrivkom koju se može nabaviti u trgovini.

 

 

 

FAZE KOMPOSTIRANJA

  • 1. Faza razgradnje
    Mješavina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja idealan medij za bakterije i kvasce koji su pioniri u procesu razgradnje organskog materijala. Svojim metabolizmom oni razgrađuju organske tvari pri čemu nastaje toplina koja se može uočiti mjerenjem. Ovo povišenje temperature ne mogu preživjeti sjemenke korova i razni patogeni mikroorganizmi.
  • 2. Faza prerade
    Nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov razvoj je potrebna voda i kisik i zato je važno prebacivati hrpu i provjeravati vlagu. Temperatura lagano opada približavajući se vrijednosti temperature okoline.
  • 3. Faza izgradnje
    U ovoj se fazi prvo pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i gljivicama, a nakon njih i prvi višestanični organizmi kao što su stonoge, gliste, skočibube i druge koje usitnjavaju i miješaju materijal. U ovoj fazi se u početku oblikuje svježi kompost, a kasnije kompostne gliste oblikuju tzv. kompostne grudice koje čine osnovu za stvaranje zdravog komposta. Na kraju ove faze dobijemo svježi kompost spreman za prihranu.

 

PROSIJAVANJE KOMPOSTA

Prosijavanje komposta

Prosijavanje komposta

Nakon 6 mjeseci mogu se očekivati prve količine svježeg komposta. U njemu se nalazi još dosta neraspadnutih dijelova, te ga je potrebno prosijati, prvo kroz krupno sito, a potom kroz sito manjih otvora. Prosijani svježi kompost može se koristiti u vrtu za prihranu proljetnih usjeva. Svježi kompost (nakon 10-12 mjeseci od početka kompostiranja) prosijava se također kroz sito i koristi se u vrtu i za prihranu sobnog cvijeća. Za proizvodnju rasade i sadnju sobnog cvijeća potrebno je napraviti substrat od jednakih dijelova zrelog komposta, vrtne zemlje i pijeska. Ostaci od prosijavanja koriste se kao dodatak svježem biootpadu kod formiranja nove kompostne hrpe.

 

TEST ZRELOSTI KOMPOSTA

Test zrelosti komposta

Test zrelosti komposta

Jednostavan test kojim možemo ustanoviti je li naš kompost spreman za korištenje je tzv. krese test. U nedostatku sjemena krese, može se koristiti i sjeme salate. Postupak je sljedeći: plitka posuda napuni se kompostom, u koji se posije brzo klijajuće sjeme – krese ili salate. Sjeme se prekrije slojem komposta (2-3 mm) i nakvasi vodom. Nicanje bi trebalo uslijediti nakon 2-3 dana. Nakon 10-ak dana biljčice bi trebale biti zelene, snažne i uspravne, a korijen bijele boje i dobro razvijen. Ukoliko sjeme nije isklijalo, ili su biljke koje su niknule blijedozelene, žute ili smeđe boje ili nepravilnog rasta, a korijen nerazvijen i smeđe boje, kompost još nije dovoljno odležao, te treba još neko vrijeme mirovati, kako bi se završili svi biokemijski procesi

 

PROBLEMI I SAVJETI PRILIKOM KOMPOSTIRANJA

  • Na kompostištu se skupljaju insekti

    Biootpad valja zakopati u već postojeću hrpu, posuti sa nešto gašenog kreča ili kamene prašine ili pokriti tankim slojem zemlje ili zrelim kompostom.

  • Kompostna hrpa se na zagrijava

    U kompostnoj hrpi temperatura raste zbog aktivnosti mikroorganizama. Ako kompostiramo npr. male količine zelenog otpada kojeg miješamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo drvenastog materijala, mikroorganizmi neće imati dovoljno svježe hrane, pa će njihova aktivnost biti smanjena. Također, ako na kompostište stavljamo male količine biomaterijala, ne može se razviti optimalna toplina, jer mala hrpa nema sposobnost izoliranja i brzo se hladi. Razlog slabog zagrijavanja može biti i u nepridržavanju pravila slaganja kompostne hrpe. Zagrijavanje kompostne hrpe može se potaknuti rastresanjem i preokretanjem kompostiranog materijala. Kad rastresemo postojeću hrpu, umiješamo sviježi biomaterijal, a povoljno će dijelovati i dodavanje svježih otpadaka iz kuhinje ili pokošene trave.

  • Kompostna hrpa zaudara

    Kompost zaudara ako kompostni materijal trune. To se obično događa kad je kompostna hrpa prevlažna. U takvim uvjetima razvijaju se mikroorganizmi kojima za život nije potreban kisik, a kao posljedica njihove aktivnosti u kompostu nastaje neugodan miris. Često se neugodan miris javlja ako na kompostište ne stavljamo svjež, već napola truli otpad. Zato na kompost stavljamo po mogućnosti svjež organski otpad i brinemo se da je kompostna hrpa uvijek dobro prozračena. Ako je previše vlažna, prevrnemo, dodamo suhog materijala. Ponovno brzo slijeganje hrpe i sljepljivanje materijala može se spriječiti dodavanjem krupnijeg drvenastog materijala.

  • Biootpad se na razgrađuje

    Biootpad se razgrađuje dijelovanjem mikroorganizama, a oni su aktivni samo ako imaju povoljne uvjete za život: dovoljno zraka, vode i hrane, sve u povoljnom odnosu. Stoga treba provijeriti je li kompost prevlažan ili možda presuh. Kakav je omjer različitog biomaterijala? Možda smo odložili previše drvenastog, a malo zelenog materijala. Jesmo li materijal dovoljno usitnili? Ili možda očekujemo nemoguće, npr. da se kora drveća ili debelo granje razgrade u kratkom vremenu?

  • Kompost je mokar

    Ako je kompost previše mokar razmislimo o sljedećem:

    • Jesmo li odložili previše mokrog biootpada, a malo suhog drvenastog materijala?!
    • Jesmo li kompostnu hrpu ostavili nepokrivenu na kiši?!

    Ako kompostiramo u komposteru, možda je čvrsto zatvoren ili su otvori na zidovima začepljeni te voda ne može isparavati, nego se kondenira. Zato bi trebalo preokrenuti hrpu, dodati suhog, drvenastog materijala i zaštiti je od kiše.

Želiš reciklirati, a neznaš od kuda krenuti?! Odaberi što želiš reciklirati, saznaj gdje i kako to pravilno učiniti!

  • Baterije i akomulatori

    Automobilski akomulatori, alkalne baterije, nikal-kadmijske baterije, bikal-metal-hibridne baterije, litijske baterije, litijske-ionske baterije, industrijski akomulatori
  • Biootpad

    Kuhinjski i vrtni (zeleni) otpad: razni ostaci hrane, ostaci voća i povrća, ljuske od jaja, talog kave, ostaci cvijeća, grana, trave, živice i drugi slični ostaci
  • Elektronički otpad

    Hladnjaci, štednjaci, perilice, tosteri, aparati za kavu, usisavači, televizori, radio uređaji, video kamere, rasvjeta, osobna i laptop računala, pisači, toneri, faks uređaji, mobiteli
  • Građevinski otpad

    Šuta, beton, cigle, pločice, mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran, zemlja, kamenje i iskopi, ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata
  • Kućni otpad

    Otpad iz kućanstva ili otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti koji je po svojim svojstvima, karakteristikama i sastavu sličan otpadu nastalom u domaćinstvima.
  • Medicinski otpad

    Stari lijekovi, igle, lancete, štrcaljke, skalpeli i slični oštri predmeti, kreme i gelovi, vitamini, tekućine, razni farmaceutski preparati te slični pomoćni pripravci
  • Metal

    Proizvodi od aluminija, željeza (čelika) i bakra: razna ambalaža, aluminijske limenke, aluminijske folije i tanjuri, razni limovi, čelične konzerve prehrambenih proizvoda, limenke aerosola (sprejevi, tube)
  • Mobiteli

    Stari, odbačeni i nekorišteni mobilni uređaji i aparati svih marki, tipova, dimenzija i proizvođača, koji kada se odbace u prirodu, otpuštaju na desetke štetnih i opasnih tvari te zagađuju i onečišćuju okoliš
  • Opasni otpad

    Stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu biljaka, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja i lakova, sredstva za zaštitu drva, akomulatori, uljni filteri, termomteri sa živom
  • Otpadna ulja

    Otpadna jestiva ulja i otpadna maziva ulja: rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mijenjačkih kutija, mineralna i sintetička, maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine, hidraulička ulja
  • Papir

    Uredski papir, novine, časopisi, knjige, maramice, telefonski imenici, proizvodi za pakiranje, karton, višeslojna kartonska ambalaža (tetrapak), kartonske kutije, ljepenka
  • Plastika

    Plastične vrećice, plastične boce i ostala plastična ambalaža prehrambenih i drugih proizvoda, plastični tanjuri, čaše, kutije za lijekove, posude i plastični pribor te ostali plastični proizvodi
  • Staklo

    Staklne boce, tegle i ostala staklena ambalaža, prozorska stakla, stakleno posuđe, kristalne čaše, staklene vaze, ogledala, leće, labaratorijski pribor i ostali proizvodi od stakla
  • Tekstil

    Stara i iznošena odjeća i obuća, kućni tekstil, platnene krpe, plahte, deke, jastuci i posteljina, stolnjaci, ručnici, tepisi i tepisoni, zavjese, podmetači za jelo, ubrusi, torbe, pojasevi, kravate, vreće i ostali proizvodi od jute
  • Vozila

    Otpadna vozila: olupine motornih vozila za prijevoz putnika (osobni automobili, putnički kombi), olupine motornih vozila za prijevoz tereta (kamioni), olupine motornih vozila na tri kotača